Dnevni list Pobjeda je 11. aprila 2026. objavio intervju ambasadora NR Kine u Cnoj Gori Čen Sijufeng o "Dva zasijedanja" Kine kao i stavovima Kine na brojnim pitanjima. 

1. Ove godine se obilježava 20. godišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa između Kine i Crne Gore. Gledajući unazad na protekle dvije decenije, kako ocjenjujete dostignuća i karakteristike bilateralnih odnosa dvije zemlje?

Ovaj trenutak je vrijedan velikog obilježavanja. Osvrćući se na proteklih dvadeset godina, Kina i Crna Gora su dosljedno poštovale međusobno poštovanje, ravnopravnost i obostranu korist, postajući primjer odnosa između država različitih društvenih sistema i teritorijalne veličine.

U oblasti ekonomije i trgovine, Kina se dugo nalazi na drugom mjestu među trgovinskim partnerima Crne Gore, a robna razmjena već godinama bilježi dvocifren rast. Kvalitetni poljoprivredni proizvodi i boksit iz Crne Gore ubrzano ulaze na kinesko tržište, dok su kineska električna vozila, pametni telefoni i kućni aparati veoma popularni među crnogorskim potrošačima.

U oblasti infrastrukture, od puštanja u saobraćaj prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, broj prolazaka vozila premašio je deset miliona, značajno skraćujući vrijeme putovanja i povećavajući bezbjednost saobraćaja. U februaru ove godine, dvije strane su potpisale ugovor o projektovanju i izgradnji druge dionice, što će dodatno povezati sjever i jug Crne Gore i podstaći ravnomjeran regionalni razvoj. Vjetroelektrana Možura od puštanja u rad kontinuirano proizvodi čistu energiju, smanjujući emisiju ugljen-dioksida za oko 3000 tona godišnje. Projekat ekološke rekonstrukcije termoelektrane Pljevlja uskoro će biti završen, čime će se značajno smanjiti emisije zagađujućih materija i povećati energetska efikasnost.

2. Kao dio ukupnih relacija dvije zemlje, neizosatvna stavka su zajednički projekti, od kojih se najviše izdvaja gradnja prve dionice auto-puta. Kako posmatrate komentare i ocjene o „kineskoj klopci“ i smatrate li da je realan dugogodišnji narativ - da je u pitanju projekat koji je umalo Crnu Goru odveo u bankrot?

Takozvana „kineska dužnička lopca“ je lažnu tvrdnju koju su konstruisali pojedini mediji. Činjenica je da kineski krediti čine ograničen dio ukupne strukture duga Crne Gore i da je rizik pod kontrolom. Ono što zaista podržava glavnu saobraćajnu arteriju između sjevera i juga Crne Gore jeste povjerenje zasnovano na uzajamnoj koristi između Kine i Crne Gore, a ne navodni „dužnički teret“ o kojem se spekuliše u javnosti.

U Kini postoji jedna izreka: ako želiš da postaješbogatiji, treba da izgradiš puteve. Poboljšanje saobraćajne infrastrukture je dalo ogroman doprinos brzom razvoju Kine. Prioritetna dionica autoputa predstavlja simboličan projekat saradnje između Kine i Crne Gore. Činjenica govori više od riječi. Od njenog puštanja u saobraćaj u julu 2022. godine, ukupan broj prolazaka vozila premašio je 10 miliona. U prvoj godini nakon otvaranja prihod od putarina iznosio je oko 9 miliona eura, a nakon toga prihodi su nastavili da rastu, obezbjeđujući stabilnu podršku za funkcionisanje i održavanje projekta. Još važnije, mnogi prijatelji iz Crne Gore su mi pohvali da je ovaj autoput nazvan „put života“ od crnogorskog naroda. Prije otvaranja autoputa, stari put kroz kanjon Morače, zbog složenog terena, svake godine je bilježio desetine smrtonosnih saobraćajnih nesreća; od puštanja autoputa u saobraćaj do danas nije zabilježena nijedna smrtonosna nesreća uzrokovana projektovanjem puta ili infrastrukturom, čime je obezbijeđena čvrsta garancija za bezbjednost saobraćaja građana Crne Gore.

U pogledu ekonomskog doprinosa, autoput je uklonio usko grlo u saobraćaju između sjevera i juga. Ukupan prihod od turizma u Crnoj Gori u 2025. godini dostigao je istorijski nivo, a broj turista u sjevernim regionima značajno je porastao, pri čemu je uloga autoputa bila od ključnog značaja. Saradnja između Kine i Crne Gore donijela je Crnoj Gori konkretne razvojne koristi. Sa napretkom izgradnje druge dionice autoputa, povezanost između sjevera i juga biće dodatno unaprijeđena. Kina će nastaviti da kroz otvaranje na visokom nivou dijeli razvojne prilike sa Crnom Gorom i podstiče kontinuirano postizanje novih rezultata u saradnji dvije zemlje.

3. Nedavno je potpisan ugovor sa konzorcijumom "PowerChina - Stecol - PCCD" o projektovanju i izgradnji druge dionice auto-puta. Vjerujete li da će izgradnja druge dionice teći željenom dinamikom i da će ukupan proces biti, da kažemo bezbolniji u odnosu na prvu dionicu i određene komplikacije koje su se pojavljivale?

Sa zadovoljstvom konstatujemo da je za drugu dionicu autoputa potpisan ugovor o projektovanju i izgradnji, što predstavlja novi važan korak u infrastrukturnoj saradnji između Kine i Crne Gore. Primjećujemo da je projekat druge dionice u procesu finansiranja i tendera aktivno usklađen sa Investicionim okvirom za Zapadni Balkan Evropske unije (WBIF). Kineske kompanije su, zahvaljujući izuzetnoj tehničkoj snazi, razvijenim lancima snabdijevanja i bogatom iskustvu u izvođenju radova u složenim geološkim uslovima stečenom na prvoj dionici, uspjele da se istaknu u međunarodnoj konkurenciji. To u potpunosti pokazuje da je konkurentnost kineskih kompanija tržišno zasnovana i u skladu sa visokim međunarodnim standardima.

Uspješna realizacija prve dionice postavila je čvrste temelje za dalju saradnju. Obje strane su stekle dragocjeno iskustvo u usklađivanju tehničkih standarda, zaštiti životne sredine i komunikaciji sa lokalnom zajednicom. Tokom izgradnje prve dionice strogo su poštovani međunarodno prihvaćeni ekološki i tehnički standardi, a sposobnost kineskih kompanija da ispune ugovorne obaveze u potpunosti je potvrđena. Kineski izvođači ne samo da posjeduju vrhunske kapacitete u oblasti infrastrukture, već imaju i bogato iskustvo u upravljanju međunarodnim projektima. Uvjereni smo da će, uz zajedničke napore obje strane, druga dionica postati još jedan primjer uspješne saradnje između Kine i Crne Gore u oblasti infrastrukture, dodatno unaprijediti povezanost između sjevera i juga Crne Gore i dati novi konkretan doprinos uravnoteženom regionalnom razvoju.

4. Kako Kina vidi svoju ulogu u smirivanju tenzija na Bliskom istoku, posebno u kontekstu nedavnih dešavanja u Hormuškom zalivu?

Kina je oduvijek bila čvrst zagovornik mira i stabilnosti na Bliskom istoku i zalaže se za rješavanje pitanja putem dijaloga i konsultacija. Pažljivo pratimo situaciju u regionu Bliskog istoka i smatramo da očuvanje bezbjednosti plovidbe u Hormuškom moreuzu i stabilnosti regiona odgovara zajedničkim interesima međunarodne zajednice. Kineska strana je spremna da zajedno sa međunarodnom zajednicom odigra konstruktivnu ulogu, podstakne sve strane na uzdržanost i smirenost, spriječi eskalaciju situacije i kroz politička sredstva riješi nesuglasice. Kina u pitanjima Bliskog istoka uvijek zauzima objektivan i nepristrasan stav i posvećena je doprinosu miru i stabilnosti regiona kroz kinesku mudrost i snagu.

5. 2026. godina je početna godina kineskog „Petnaestog petogodišnjeg plana“, kao i važna godina održavanja kineskih nacionalnih „Dva zasijedanja“. Možete li čitaocima u Crnoj Gori predstaviti glavne rezultate ovogodišnjeg zasijedanja i suštinu „Petnaestog petogodišnjeg plana“?

Sa velikim zadovoljstvom mogu da imam ovu priliku da komuniciram sa prijateljima iz Crne Gore putem „Pobjede“. Nedavno završeno zasijedanje Svekineskog narodnog kongresa usvojilo je Petnaest petogodišnji plan za razvoj nacionalne ekonomije i društva, koji predstavlja ključni dokument za usmjeravanje razvoja Kine u narednih pet godina, sa više od 70.000 riječi. Period „15. petogodišnjeg plana“ ima važnu prelaznu ulogu u procesu osnovnog ostvarivanja socijalističke modernizacije, kao faza koja povezuje prethodni razvoj i budući napredak, te predstavlja ključni period za jačanje temelja i sveobuhvatno ubrzanje razvoja. Plan definiše 20 glavnih indikatora u pet ključnih oblasti i daje razvojni okvir Kine u narednih pet godina. U oblasti ekonomskog razvoja, predviđa se da će rast bruto domaćeg proizvoda biti „održavan u razumnim okvirima, uz godišnje prilagođavanje u skladu sa okolnostima“, što odražava pragmatičan pristup unapređenju kvaliteta i racionalnog rasta ekonomije. U oblasti inovacija jasno je definisano da će ulaganja u istraživanje i razvoj na nivou cijelog društva rasti prosječno više od 7% godišnje, što pokazuje čvrstu odlučnost Kine da kroz naučno-tehnološke inovacije predvodi visokokvalitetni razvoj. Predsjednik Si Đinping lično je predvodio čitav proces izrade ovog plana, naglašavajući da visokokvalitetni razvoj mora ostati temeljni princip nove ere, čime je zacrtan jasan razvojni put za narednih pet godina.

6. Primijetili smo da je u ovogodišnjem izvještaju o radu vlade Kine došlo do određenih promjena u formulaciji pitanja Tajvana — od ranijeg „protivljenja ‘nezavisnosti Tajvana’“ do „odlučno suzbijanje protiv separatističkih snaga ‘nezavisnosti Tajvana’“. Možete li crnogorskim čitaocima u Crnoj Gori objasniti značenje ove promjene?

Zahvaljujem na pažnji. Ovo je ujedno i jedno od najzapaženijih pitanja ovogodišnjih zasijedanja u vezi sa Tajvanom, koje je privuklo široku međunarodnu pažnju. U ovogodišnjem izvještaju o radu vlade formulacija u vezi sa „tajvanskim separatističkim snagama“ promijenjena je iz „odlučno protivljenje“ u „odlučno suzbijanje“, što odražava još snažniju odlučnost Kine da zaštiti svoj suverenitet i teritorijalni integritet. Kako je naglasio član Politbiroa Centralnog komiteta KPK i ministar vanjskih poslova Kine Vang Ji: „Tajvan je od davnina dio kineske teritorije i nikada neće postati država. Tajvansko pitanje je unutrašnje pitanje Kine i jedna od njenih ključnih nacionalnih interesa.“

Iza ove promjene formulacije nalazi se nužan odgovor na razvoj situacije u Tajvanskom moreuzu. Vlasti Demokratske progresivne partije uporno se drže separatističkog stava „nezavisnosti Tajvana“ i kontinuirano sarađuju sa spoljnim snagama, što predstavlja izvor nestabilnosti i narušavanja mira u regionu. Kopnena Kina kontinuirano unapređuje svoj „alatni okvir“ za suzbijanje separatizma i unapređenje ujedinjenja, te će sveobuhvatno primjenjivati političke, ekonomske, diplomatske, vojne i pravne mjere za suzbijanje separatističkih aktivnosti. U ovogodišnjem izvještaju Vrhovnog narodnog suda Kine, slučaj Li Yanhea, koji je osuđen u skladu sa zakonom zbog podsticanja separatizma i podrivanja nacionalnog jedinstva, već je uključen, što pokazuje čvrstu odlučnost u zakonskom kažnjavanju separatizma.

Potrebno je naglasiti da su „odlučno suzbijanje ‘nezavisnosti Tajvana’“ i „promovisanje mirnog razvoja odnosa između dvije obale“ paralelne politike. Suzbijanje je usmjereno protiv male grupe separatističkih snaga, dok se štiti dobrobit većine stanovništva Tajvana. U Izvještaju o radu Vlade takođe se jasno navodi potreba da se „osigura ostvarivanje jednakih prava i tretmana za sunarodnike sa Tajvana“, što označava da integrisani razvoj između dvije strane prelazi iz faze vrhunskog planiranja u fazu konkretne implementacije. Od „unapređenja sistema i politika“ do „ostvarivanja jednakog tretmana“, to pokazuje iskrenu emociju da se sunarodnici sa Tajvana posmatraju kao „jedna porodica“.

„Proces rješavanja tajvanskog pitanja i ostvarivanja potpunog nacionalnog ujedinjenja je nezaustavljiv. Oni koji slijede taj tok napredovaće, a oni koji mu se suprotstavljaju propadaju.“ Kao što je rekao ministar Vang Ji, što je jasniji stav međunarodne zajednice protiv separatizma „nezavisnosti Tajvana“ i što je čvršće pridržavanje principa jedne Kine, to je veća garancija mira i stabilnosti u Tajvanskom moreuzu. Kina je spremna da zajedno sa međunarodnom zajednicom, uključujući Crnu Goru, štiti osnovne principe međunarodnih odnosa, suprotstavi se svim oblicima separatizma i spoljnog miješanja i zajedno očuva mir i stabilnost u regionu.

7. Kad je riječ o kulturnoj i međuljudskoj razmjeni između Crne Gore i Kine, volio bih da pojasnite koji su, iz vaše vizure, rezultati postignuti na obostranu korist, ali i kako gledate na glasove upozorenja da je sve to „dio kineske strategije meke moći“?

Ljudska razmjena između Kine i Crne Gore predstavlja most koji povezuje osjećanja naroda dvije zemlje. Tokom proteklih 20 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa, saradnja u oblastima kulture, obrazovanja i turizma donijela je plodne rezultate. Mala ali lijepa Crna Gora ostaje popularna destinacija među kineskim turistima. Broj kineskih turista koji su došli u Crnu Goru 2025. je iznosio 83.000 sa povećanjem od 30%. Film „Most“ postao je zajedničko sjećanje naroda dvije zemlje, a most na Đurđevića Tari ne samo je junački most Crne Gore, već i most prijateljstva dvije države. Projekat obnove ovog mosta je zapravo simbol našeg dragocjenog prijateljstva. Osim toga, radujemo se što u poslednjim godinama postoji šire interesovanje učenja kineskog jezika širom Crne Gore. Crnogorske takmičarke su 3 puta osvojile prvo mjesto na takmičenju kineskog jezika na globalnom nivou. Ove razmjene zasnivaju se na međusobnom poštovanju i uzajamnom uvažavanju i predstavljaju prirodan izraz bliskosti među narodima. Takozvana „strategija meke moći“ predstavlja pogrešno tumačenje kulturne razmjene. Kineska strana uvijek poštuje kulturnu raznolikost svih zemalja i spremna je da nastavi produbljivanje saradnje sa Crnom Gorom u ovoj oblasti, kako bi se kroz razmjenu unaprijedilo međusobno razumijevanje i produbilo prijateljstvo između naroda, te da gradimo sve više mostova prijateljstva.

8. Primijetili smo da je u planu „dalje unapređenje izgradnje digitalne Kine“ izdvojeno kao posebno poglavlje, uz niz jasno definisanih ciljeva. Možete li nam predstaviti situaciju u ovoj oblasti?

Plan posebno obrađuje unapređenje digitalnog i inteligentnog razvoja kao jedno poglavlje, prateći globalne trendove digitalizacije, umrežavanja i inteligentizacije. Predviđeno je da do 2030. godine udio osnovnih industrija digitalne ekonomije u BDP-u dostigne 12,5%, uz sveobuhvatnu implementaciju inicijative „vještačka inteligencija plus“.

U oblasti računarskih kapaciteta planira se ubrzanje izgradnje jedinstvene nacionalne mreže za obradu podataka, uz razvoj kapaciteta koji će biti efikasni, integrisani, zeleni i dostupni svima. U oblasti podataka, Kina će uspostaviti nacionalni sistem upravljanja resursima podataka, sa jedinstvenom evidencijom i aktivnim razvojem inicijative „podaci kao proizvodni faktor“. Ove mjere odražavaju odlučnost Kine da unaprijedi korišćenje podataka i iskoristi prilike koje donosi razvoj vještačke inteligencije. Kina je spremna da sa Crnom Gorom podijeli iskustva u digitalnom i inteligentnom razvoju, te da produbi saradnju u oblastima pametnih gradova, digitalnog plaćanja i elektronske trgovine.

9. Tokom ovogodišnjeg zasijedanja, Svekineski narodni kongres usvojio je „Zakon o unapređenju etničkog jedinstva i napretka“. Ovaj zakon je privukao veliku pažnju. Možete li čitaocima u Crnoj Gori predstaviti njegove glavne sadržaje?

Sa velikim zadovoljstvom želim da pružim dodatna pojašnjenja. Na četvrtom zasijedanju 14. saziva Svekineskog narodnog kongresa 12. marta, usvojen je Zakon o unapređenju etničkog jedinstva i napretka Narodne Republike Kine, koji će stupiti na snagu 1. jula 2026. godine. Ovaj zakon predstavlja važan istorijski iskorak u oblasti nacionalne politike Kine, jer ključnu ideju jačanja svijesti o zajednici kineske nacije pretvara u državnu volju.

Zakon ima preambulu i sedam poglavlja, sa ukupno 64 člana. U preambuli se jasno ističe da je kineska nacija velika zajednica sastavljena od svih etničkih grupa, te da je nacionalno jedinstvo životna linija svih naroda u Kini. Zakonom se potvrđuje da se politika nacionalnog jedinstva sprovodi pod sveobuhvatnim rukovodstvom Komunističke partije Kine, uz jačanje izgradnje zajednice sa zajedničkom budućnošću svih kineskih nacija kao osnovne linije djelovanja. Predsjednik Si Đinping naglasio je da je jačanje svijesti o izgradnji zajednice sa zajedničkom budućnošću svih kineskih nacija glavna linija nacionalne politike u novoj eri, što ovaj zakon jasno odražava.

Zakon posebno naglašava jednakost svih građana pred zakonom, kao i jednakost svih etničkih grupa, uz zabranu bilo kakve diskriminacije ili ugnjetavanja. Takođe se jasno ističe da pitanja nacionalnog jedinstva ne podliježu spoljnim uticajima, te se odlučno odbacuju pokušaji miješanja i ocrnjavanja pod izgovorom etničkih, vjerskih ili ljudskih prava. Usvajanje ovog zakona pruža snažnu pravnu osnovu za dalji razvoj nacionalnog jedinstva i zajednički napredak svih naroda u Kini.

10. Kako Kina gleda na novu strategiju EU „Made in Europe“ koja je u zamahu i da li ova politika Brisela predstavlja početak šireg ekonomskog razdvajanja između Evrope i Kine?

Kina je primijetila strategiju „Proizvedeno u Evropi“ koju je predložila Evropska unija. Kineska strana uvijek smatra da je suština ekonomske i trgovinske saradnje između Kine i Evrope uzajamna korist i dobitak za obje strane, te da su industrijski i lanac snabdijevanja duboko integrisani i da obje strane predstavljaju važne partnere jedna drugoj. Kina odlučno nastavlja sa otvaranjem prema svijetu na visokom nivou i pozdravlja kompanije iz svih zemalja, uključujući i Evropsku uniju, da dijele prilike kineskog tržišta.

U stvari, ova strategija je izazvala široku raspravu i različita mišljenja unutar same Evropske unije. Udruženje automobilske industrije Njemačke kritikovalo je da bi protekcionističke mjere mogle izazvati snažno protivljenje, dok su evropski proizvođači automobila kolektivno izostali sa zajedničkog pisma podrške ovoj strategiji, što odražava opštu zabrinutost sektora zbog rasta troškova u lancu snabdijevanja. Protekcionizam ne može povećati konkurentnost, dok je otvorena saradnja pravi put razvoja. Kineska strana će pažljivo pratiti relevantni zakonodavni proces i odlučno štititi legitimna prava i interese kineskih kompanija. Takozvano „razdvajanje“ nije u interesu nijedne strane, niti doprinosi stabilnosti globalne ekonomije. Kako je naglasio član Politbiroa CK KPK i ministar vanjskih poslova Kine Vang Ji: „Činjenice o saradnji EU i Kine pokazuju da međuzavisnost nije rizik, isprepleteni interesi nisu pretnja, otvorena saradnja neće naštetiti ekonomskoj bezbednosti, a izgradnja zidova i barijera će samo izolovati samog sebe.“ Spremni smo da zajedno sa evropskom stranom insistiramo na otvorenoj saradnji, očuvamo multilateralni trgovinski sistem i promovišemo izgradnju otvorene svjetske ekonomije. Kina i Evropa imaju široke zajedničke interese u oblastima zelene tranzicije i digitalne ekonomije, a prostor za saradnju i dalje ostaje veoma veliki.