1. Nakon polugodišnjeg boravka u Crnoj Gori, kakvi su Vam utisci, koliko ste bili u prilici da upoznate Crnu Goru? Tokom boravka u Crnoj Gori, između ostalog, razgovarali ste i sa našim zvaničnicima, šta ste kao važno ponijeli iz tih susreta?

Od kada sam stigao u Crnu Goru, koristio sam priliku da svima pričam dvije priče, jedna je priča o prijateljstvu naroda Kine i Crne Gore, a druga je priča o razvoju Kine. Kada je u pitanju tradicionalno prijateljstvo naše dvije zemlje, ne možemo a da ne pomenemo filmove bivše Jugoslavije, posebno film „Most” sniman na mostu na Đurđevića Tari i pjesmu iz filma „Bella Ciao“, koji su imali neizbrisiv uticaj na nekoliko generacija Kineza. Pjesma „Bella Ciao“ se u Kini još uvijek rado sluša i pjeva, i dalje je veoma popularna. Postala je praktično dio kineske kulture i umjetnosti, pa čak i dio života kineskog naroda. Kostime, rekvizite, pa čak i replike glumaca u filmu su svi Kinezi tih generacija, a posebno dječaci, stalno oponašali i kopirali. Ja sam imao sedam-osam godina kada se taj film prikazivao i bio sam i sam opsjednut njime, a postojala je čak i igra među nama djecom u to vrijeme, gdje smo se takmičili ko može da nauči napamet više replika iz filma. Na jednom kineskom sajtu sam nedavno pronašao snimak iz 2005. godine u kome govori pokojni Bata Živojinović o njegovoj posjeti Kini i o tome kako ga kineski narod još s većim oduševljenjem doživljava nego njegovi sunarodnici. Zbog toga mnogi Kinezi zaista osjećaju veliku nostalgiju za mostom na Tari i pejzažima Crne Gore. Kineski turisti će zasigurno posjetiti most na Tari kada dođu u Crnu Goru.

Tako da je moj najveći utisak i dostignuće u tom dijelu to što sam svojim očima vidio sanjani most na Tari i prelijepu prirodu, kao i osjetio na svojoj koži prijateljstvo dva naroda.

2. Koliko pratite situaciju u Crnoj Gori i kako je vidite? Crna Gora je imala predsjedničke izbore, očekuju je i parlamentarni. Vaš komentar.

Što se tiče sagledavanja situacije u Crnoj Gori, prvo da pomenem tri važna principa kineske spoljne politike: prvo, međusobno poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, drugo, međusobno nemiješanje u unutrašnju politiku, i treće, jednakost, ravnopravnost i uzajamna korist. Kao prijateljska zemlja, Kina je oduvijek insistirala na tome da su sve zemlje, bilo velike ili male, jednake. Zato se posebno slažem sa rečenicom koju je jedan od mojih profesora na fakultetu jednom prilikom rekao - svi su mali, ali niko nije premali. Kao dobri prijatelji i pravi prijatelji, iskreno želimo Crnoj Gori stabilnu političku situaciju i da svi zajednički doprinesu ekonomskom i društvenom razvoju Crne Gore, kao i da zajedno rade na poboljšanju života ljudi. Kina poštuje nezavisan i demokratski izbor naroda Crne Gore i raduje se političkoj stabilnosti Crne Gore u okviru ustava i zakona, kako bi stvorila bolje uslove za ekonomski i društveni razvoj. Spremni smo da produbimo međusobno političko povjerenje sa ljudima iz svih sfera života u Crnoj Gori, jačamo obostrano korisnu saradnju i zajednički promovišemo zdrav i stabilan razvoj prijateljskih odnosa Kine i Crne Gore.

Istovremeno, Kina čestita Crnoj Gori na uspješnom izboru novog predsjednika. Prema kineskoj praksi, kineski predsjednik će uputiti čestitku na dan inauguracije novog predsjednika.

3. Crna Gora se jasno odredila po pitanju spoljnopolitičkih prioriteta, da želi da postane članica EU, ali isto tako da razvija dobru saradnju i sa Kinom. Da li mislite da je to moguće?

U vezi sa ovim pitanjem govorio bih o tri stvari.

Prvo, Kina je od početka čvrsto podržavala proces evropskih integracija i podržavala Crnu Goru u procesu pristupanja EU. Kina smatra da pristupanje Crne Gore EU apsolutno može da se odvija paralelno sa razvojem bilateralnih odnosa Kine i Crne Gore. Nedugo po svom dolasku u Crnu Goru, govorio sa takođe o tri ideje koje nisu u suprotnosti: prvo, privrženost Evrope strateškoj nezavisnosti i njena važna uloga u međunarodnoj zajednici nisu u suprotnosti sa mirnim razvojem Kine; drugo, pristupanje Crne Gore Evropskoj Uniji nije u suprotnosti sa daljim razvojem dobrih odnosa sa Kinom, i treće, ne postoji kontradikcija između poštovanja jedinstvenog stava EU o spoljnoj i bezbjednosnoj politici i usvajanja objektivnog i uravnoteženog pristupa po konkretnim pitanjima vezanim za Kinu.

Drugo, Kina insistira na tome da su sve zemlje ravnopravne, te se nikada neće miješati u unutrašnje stvari Crne Gore. Poštuje i razumije potrebu Crne Gore da se pridruži EU. Crna Gora se, s druge strane, oduvijek pridržavala principa „jedne Kine“ i poštovala stav Kine po pitanju Tajvana i u okviru drugih važnih pitanja koja se tiču suštinskih interesa Kine. Kina smatra da su Evropska unija i Kina dva glavna tržišta i resursa koje Crna Gora može istovremeno da koristi. Širenje saradnje sa Kinom može Crnoj Gori donijeti više mogućnosti za ekonomski razvoj, podići povjerenje međunarodne zajednice u razvojne perspektive Crne Gore i ubrzati ulazak Crne Gore u EU. 

I treće - kada govorimo o odnosima Kine i EU,dvije strane su sveobuhvatni strateški partneri nego sistimatski suprotnici. Konsenzus Kine i EU nadmašuje međusobne razlike, a interesi nadmašuju konkurenciju. Ne tako davno, kada se predsjednik Si Đinping sastao sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen prilikom njihove zvanične posjete Kini, istakao je da je Kina oduvijek posmatrala EU kao stratešku silu na međunarodnoj sceni, a odnose sa EU posmatrala kao prioritetni pravac u kineskoj diplomatiji. Uzajamna korist i saradnja gdje svi dobijaju su ključna mjesta u tome, jer je Kina već tri uzastopne godine najveći trgovinski partner EU. Prema kineskoj statistici, obim bilateralne trgovine između Kine i EU dostigao je skoro 850 milijardi američkih dolara u 2022. godini.

4. Kakva je saradnja bila do sada između Crne Gore i Kine? U kojim oblastima saradnja može biti bolja, koji su projekti gdje Kina vidi prostor da se saradnja unaprijedi? Da li postoje uslovi, znanje, kadar za tu još bolju saradnju?

Kada je riječ o trenutnoj saradnji, vođeni inicijativom „Pojas i put“ i mehanizmom saradnje između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, lideri obje zemlje su spremni da vode kontinuirani razvoj bilateralnih odnosa i praktične saradnje. Obje strane su spremne na prijateljsku saradnju u oblastima međusobnog političkog povjerenja, ekonomske i trgovinske saradnje i kulturne razmjene. Završena je i puštena u saobraćaj prioritetna dionica autoputa Bar - Boljare koju je uradila kineska kompanija, a od otvaranja u julu prošle godine bezbjedno je njome prošlo više od 1,7 miliona vozila. Kineska kompanija Šandong High Speed Group pobijedila je na tenderu za projekat rekonstrukcije magistralnog puta M2 od Budve do Tivta. Pored toga, dvije strane imaju i druge projekte saradnje u bolasti energetike, kao što su rekonstrukcija termoelektrane u Pljevljima i projekat vjetroelektrane Možura. Nakon završetka pandemije, vrlo brzo je nastavljena međuljudska i kulturna razmjena između dvije zemlje. Kineski turisti su veoma zainteresovani za Crnu Goru, a mladi u Crnoj Gori su, na primjer, veoma zainteresovani za kineski jezik i kulturu. Dvije zemlje takođe pregovaraju i potpisuju sporazume o saradnji u oblastima kao što su obrazovanje i kultura, stvarajući pogodne mogućnosti za dalje brojne vidove razmjene i saradnje. 

A kada govorimo o saradnji u budućnosti, postoje ogromni potencijali i široki izgledi za saradnju između dvije strane. Kineske kompanije imaju očigledne prednosti u proizvodnim kapacitetima i tehnologiji u oblastima izgradnje autoputeva, brzih željeznica i obnovljivih izvora energije, a njihova spremnost da sarađuju sa Crnom Gorom je veoma jaka. Pronašao sam i nekoliko video snimaka o kineskim autoputevima, brzim vozovima i vjetroelektranama, koji mogu odlično da ilustruju nivo kineske proizvodnje u svim tim oblastima. Kineska ambasada je spremna da u budućnosti nastavi da promoviše kineske kompanije sa velikim kapacitetima i reputacijom da investiraju u Crnu Goru, pomogne Crnoj Gori da ojača povezanost sa zemljama Zapadnog Balkana, i u potpunosti iskoristi prednosti svoje sjajne lokacije na obali Jadranskog mora. Kroz sve ovo i pored svega ovoga, razvoj i saradnja na projektima u oblasti nauke i tehnologije, medicine, kreativnih industrija, elektronske trgovine itd, će tek dodatno dati podstrek novim mogućnostima u kinesko-crnogorskom partnerstvu. Kina i Crna Gora treba da nastave prijateljstvo kroz vrijeme i prostor i da ostvaruju dalju saradnju bez ograničavanja na konkretna područja.

5. Rat je u Ukrajini, najvažnije je da dođe do prekida vatre. Da li mislite da je to moguće u skorijem periodu i da li Kina može i želi da bude posrednik između dvije strane i pokuša da pomogne da dođe do primirja?

U okviru ovog pitanja, govorio bih o dvije stvari.

Prvo, Kina je uvijek bila posvećena promovisanju mira i pregovora i uvijek je stajala na strani mira. Kina nije ni kreator krize, niti strana uključena u ukrajinsku krizu. Kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN i odgovorna velika zemlja, Kina je uvijek stajala na strani mira po pitanju Ukrajine. Njen osnovni stav je promovisanje mira i pregovora. Takođe je pružila nekoliko serija humanitarne pomoći Ukrajini i spremna je da nastavi da pruža pomoć u okviru svojih mogućnosti. Kineski predsjednik Si Đinping je od početka ove godine imao direktne razmjene sa liderima Rusije i Ukrajine. Prilikom prijema francuskog predsjednika Makrona, predsjednice Evropske komisije Fon der Lajen, te posjete brazilskog predsjednika Lule Kini, ukrajinska kriza je bila važna tema razgovora. Kina će imenovati specijalnog predstavnika kineske vlade za evroazijska pitanja koji će posjetiti relevantne zemlje kako bi komunicirao sa svim stranama o političkom rešavanju ukrajinske krize.

Drugo, da bi zaustavila krizu i prekinula vatru i obnovila mir što je prije moguće, Kina je sukcesivno iznijela svoj plan kroz „četiri trebalo bi“, „četiri zajedno“ i „tri razmatranja“. Na osnovu toga, Kina je izdala i dokument „Stav Kine o političkom rješenju ukrajinske krize“, koji u potpunosti pokazuje kinesku iskrenost i osjećaj odgovornosti u njenoj posvećenosti mirnom rješavanju ukrajinske krize.

6. Predsjednik Kine kazao je da je Kina potrebna svijetu, a svijet njoj, kako da shvatimo tu poruku?

Ovo pitanje se može tumačiti sa dva aspekta: prvo, šta je Kina dobila u procesu globalizacije? Drugo, šta je Kina, koja je postigla sva ta velika razvojna dostignuća, doprinijela međunarodnoj zajednici?

Prije svega, Kina je zagovornik globalizacije i korisnik njenih prednosti. U ovih 45 godina od Reformi i otvaranja prema svijetu iz 1978. godine, kineski BDP je porastao za 42 puta, a BDP po glavi stanovnika povećan je za 28 puta. Prema sadašnjem standardu, skoro 100 miliona siromašnih ljudi iz ruralnih oblasti je izvučeno iz siromaštva, a mukotrpan zadatak eliminisanja apsolutnog siromaštva je završen. Kina je postala drugo najveće potrošačko tržište na svijetu, najveća trgovinska zemlja, glavni trgovinski partner više od 140 zemalja i regiona, gdje je po korišćenju stranog kapitala i investicijama u inostrasntvo među vodećim zeljama na svijetu, duboko je integrisana u globalni industrijski lanac snabdijevanja i čvrsto povezana tako sa zemljama širom svijeta, uključujući i Crnu Goru. Samo u 2019. godini 670 miliona ljudi je ušlo i izašlo iz Kine, Kinezi su putovali po cijelom svijetu, što je u velikoj mjeri poboljšalo razmjenu i međusobno učenje između Kine i stranih zemalja.

Istovremeno, kao najveća zemlja u razvoju na svijetu, Kina je oduvijek imala na umu svijet. Postižući sopstveni razvoj, uvijek je nepokolebljivo išla putem mirnog razvoja i promovisala izgradnju novog modela međusobnog razvoja, poštovanja, pravičnosti, pravde i saradnje u kojoj svi dobijaju. Kina će ostati posvećena naporima sa svim zemljama na svijetu na izgradnji trajnog mira, univerzalne bezbjednosti, zajedničkog prosperiteta, otvorenosti, inkluzivnosti, čistoće i ljepote, i zajednice sa zajedničkom budućnošću za čovječanstvo. Doprinos modernizacije u kineskom stilu međunarodnoj zajednici ogleda se u sledećih pet aspekata:

Prvi je da se unese jači zamah u oporavak globalne ekonomije. U proteklih deset godina, prosječna stopa doprinosa kineske privrede rastu svjetske privrede premašila je 30%, po čemu je na prvom mjestu u svijetu.

Drugi je da se otvori širi put za zajednički razvoj svih zemalja. Zajednička izgradnja „Pojasa i puta” i Globalna razvojna inicijativa su javno dobro koje Kina obezbjeđuje međunarodnoj zajednici, a takođe su i otvorena platforma za zajednički razvoj i prosperitet.

Treći je stvaranje boljih izgleda za napredak ljudskog društva. Predsjednik Si Đinping se založio u Globalnoj civilizacijskoj inicijativi da se prida značaj naslijeđu i inovacijama civilizacija, zalaže se za poštovanje različitosti svjetskih civilizacija i insistira na jednakosti, međusobnom učenju, dijalogu i toleranciji među civilizacijama.

Četvrti je da se obezbijedi izvodljivije rješenje za izgradnju čistog i lijepog svijeta. Po obimu vještačkog pošumljavanja Kine, po obimu razvoja i korišćenja obnovljive energije, kao i po proizvodnji i prodaji vozila na struju, zauzimamo prvo mjesto u svijetu. Kapacitet energije vjetra i solarne energije čini više od 1/3 svjetskog.

I peti je da se unese više izvjesnosti u svjetski mir i stabilnost. Predsjednik Si Đinping je svečano predložio Globalnu bezbjedonosnu inicijativu. Kina je jedina zemlja na svijetu koja se „držala puta mirnog razvoja“ zagarantovanog u njenom ustavu, stalna je članica Savjeta bezbjednosti koja šalje najviše mirovnjaka i jedina je među pet država koje imaju nuklearno naoružanje koja se obavezala da neće biti prva koja će ga upotrijebiti.